JEDAN KRUG KRUGOM DVOJKE
Krug dvojke - poslednji čuvar prepoznatljivog Beograda
"Krug dvojke" u Beogradu je i linija tramvaja broj 2, ali i prostor oivičen trasom tramvaja.
Tramvaj broj 2. u Karađorđevoj ulici
„Krug dvojke“ u Beogradu deo je grada oivičen kružnom trasom tramvaja broj 2. Ovaj prostor, obogaćen komercijalnim, kulturnim, istorijskim, političkim i geografskim elementima, zadovoljava sve kriterijume da se nazove centrom Beograda.
Kružna linija Kruga dvojke
Kraj 19. veka početak je intenzivnog razvoja Srbije i Beograda. Svakako, najvažniji uspeh bio je završetak pruge Beograd - Niš. Pruga i železnička stanica Beograd puštene su u saobraćaj 1884. godine. Realizacijom efektivnih urbanističkih planova krajem 19. i početkom 20. veka stvoren je prostor za izgradnju značajnih administrativnih, kulturnih i javnih objekata u Beogradu. Tih godina počinje planska organizacija javnog prevoza. Prvi tramvaji na konjsku vuču uvedeni su 1892. godine. Elektrana na Dorćolu puštena je u rad 1893. godine, čime su stvoreni uslovi za uvođenje električnih tramvaja. Istovremeno je i u Evropi počelo uvođenje električnih tramvaja u javni saobraćaj. Bili su u upotrebi u Geteborgu (1879), Budimpešti (1887), Pragu (1891), Kijevu (1892), Milanu i Đenovi (1893); Beograd, Rim i Bukurešt (1894). Posle Beograda, električni tramvaji su uvedeni u Portu (1895), Beču (1897), Helsinkiju (1899), Gdanjsku, Sarajevu (1895)...
Tramvaj broj 2. na Slaviji
Tako je Beograd bio jedan od prvih evropskih gradova, koji je uveo električne tramvaje. Linija broj 1. počela je sa radom 1894. godine i povezala Kalemegdan sa Trgom Slavija. U narednim godinama uvedene su nove tramvajske pruge i proširene postojeće. Godine 1912. produžena je linija broj 2. Povezala je Elektranu, Luku (Pristanište), Železničku stanicu i Trg Slavija.
Tramvaj broj 2. kod Bajlonijeve pijace i Skadarlije
Nakon što je Srbija preživela tri rata od 1912. do 1918. godine, nastavljeno je širenje beogradske tramvajske mreže. Godine 1928. izgradnja novih urbanizovnih ulica omogućila je uvođenje kružne tramvajske pruge, označene kao broj 2. Ova pruga je povezivala Ulicu cara Dušana, Parisku, Pristanište, Karađorđevu, Savski trg, Nemanjinu, Slaviju, Beogradsku ulicu, Bulevar kralja Aleksandra, Ruzveltovu, ulicu 27. marta i vraćala se u Karađorđevu. Kružnu trasu linije tramvaja 2, stanovnici Beograda kolokvijalno nazivaju „Krug dvojke“.
Spuštajući se pored Kalemegdana ka Pristništu tramvaj broj 2. zatvara "Krug dvojke"
„Krug dvojke” povezuje značajne objekte i prostorne celine u Beogradu. Formalno, „Krug dvojke“ određuju zvanični nazivi. Međutim, i stanovnici i posetioci Beograda često se pozivaju na lokacije, koristeći toponime (reči stranog porekla, koje označavaju određenu lokaciju), žargon (specijalizovane reči i fraze, koje koriste određene grupe), kolokvijalizme (neformalne reči, ili izrazi, koji su pogodniji za govor nego za pisanje), a ponekad i urbani sleng (veoma neformalan jezik, povezan sa određenim grupama, kojim se obično govori, a ne piše).
Vukov spomenik - "Kod Vuka"
Ove materijalne odrednice često su prepoznatljivi spomenici kulture, javne ustanove i prostorne celine, kao i poznate kafane i drugi javni, ili privatni subjekti. Primeri materijalnih odrednica u „Krugu dvojke” su Pristanište, železnička i autobuska stanica, Pravni i Mašinski fakultet, Vukov spomenik, Žagubica, Tašmajdan, Palilulska i Skadarlijska pijaca, Kalemegdan... Nematerijalne odrednice odnose se na prepoznatljive aspekte prostora i mogu, ali ne moraju, da se odnose na postojeće materijalne odrednice.
Dezorijentacija grada
Krećući se „Krugom dvojke“, suočavamo se sa nekim od složenih pitanja u vezi sa promenama grada i urbanističkim planiranjem. U ovom kontekstu „Krug dvojke“ je samo okvir za izražavanje ovih problema u celini. Beograd je doživeo značajne urbanističke promene u poslednjoj deceniji, što je dovelo do oštro suprotstavljenih mišljenja u vezi sa ovim transformacijama. Aktuelni političari često opravdavaju svoje odluke na osnovu svog ličnog osećaja za „lepotu“ i koriste svoju političku moć u tom procesu. Nasuprot tome stručnjaci, urbanisti, arhitekte, istoričari i sociolozi protive se ovom pristupu. Njihove perspektive zasnovane su na principima funkcionalnog planiranja grada, očuvanja kulturnog nasleđa i „estetike“. Pored toga, tu su i stanovnici Beograda, koji nemaju izvršnu političku vlast i obično nisu specijalisti u pomenutim oblastima. Njihovi stavovi su da bi promene grada trebalo usaglasiti sa njihovim potrebama i željama građana i uz poštovanje njihove urbane kulture.
Stanica Beograd zvanično je zatvorena nakon 134 godine rada, a železnički saobraćaj sa Glavne železničke stanice Beograd potpuno je obustavljen 1. jula 2018.
Prva prepreka izgradnji stambenog naselja "Beograd na vodi" bila je Glavna železnička stanica. Beogradska železnička stanica (sa izvršenim tehničkim prijemom i upotrebnom dozvolom) svečano je otvorena 1884. godine, kada je puštena u saobraćaj pruga Beograd - Niš (sa izvršenim tehničkim pregledom i upotrebnom dozvolom). Da bi se otvorio prostor za izgradnju haotičnog naselja "Beograd na vodi", stanica Beograd zatvorena je, a koloseci su uklonjeni.
Posle 134 godina od otvaranja železnička stanica Beograd glavna zvanično je zatvorena 1. jula 2018. godine. Poslednji voz iz Beograda za Budimpeštu otpremljen je u 21.40h. Znak i pištaljku za polazak otpravnika vozova pratila je pesma "A sad adio"!
Glavni objekat urbanističkog rešenja Savskog trga s kraja XIX veka bila je železnička stanica
Sledile su ad hoc izmene urbanističkih planova. Doskora Savskim trgom dominirala je zgrada stanice Beograd. Vođeni svojim interesima, ili ukusom, aktuelni političari (po zanimanju pravnici) saglasili su se da je taj veliki, prazan prostor idealan za postavljanje "velikog i lepog objekta". Cena je nepoznata, umetnička vrednost je očigledna. Ostalo je, takođe, nepoznato da li je "ponos Srbije" prošao tehnički pregled i da li ima upotrebnu dozvolu?
Baš je lepo. Ponosni smo! Da svi vide koliko smo veliki!
Duško Radović napisao je: "Sve što raste i treba da raste!". Tako, sećajući se dečje pesmice, uz malu izmenu, s ponosom je odlučeno: "Sve što se širi i treba da se širi!". Beograd na vodi raste, pa je stigao do Savskog tramvajskog mosta. Tramvaji kao tramvaji, kloparaju mostom i danju i noću. I ne samo to: prolaze ponosnim novim stanovnicima Beograda pored kupatila, samo što ne uđu u spavaće sobe. Srećom, rešenje postoji. To više nije "Savski tramvajski most", već "Švapski most". Zato, bez problema, srušićemo ruglo - nacistički most!
I pored protesta stanovnika Beograda, nekadašnji vaterpolista A. Šapić odlučio je da sruši Savski most
Glavni argument vaterpoliste A. Šapića: ne rušimo Savski most, rušimo "Švapski most"
Usput, dok su buldozeri tu u blizini, srušićemo Beogradsku autobusku stanicu (BAS). Može da bude i na nekom drugom mestu. S obzirom da na Savskom trgu nema železničke stanice, ne postoji više ni jedan razlog da BAS bude baš tu.
Beogradska autobuska stanica je srušena
Malo dalje, krećući se uzbrdo Nemanjinom prema Slaviji, dolazi se do zgrada Generalštaba. Izgrađene su u periodu 1955-65. po projektu arhitekte Nikole Dobrovića. Zgrade su proglašene za kulturno dobro. Tokom NATO agresije 1999. godine, "Milosrdni anđeo" dva puta je bombardovao i oštetio zgrade. Ako je već tako, neka sada Amerikanci sve to sruše i umesto njih Beogradu poklone velelepni, stospratni hotel - poput one Trampove kule u Njujorku!
Milosrdni anđeo bombardovao je 1999. zgrade Generalštaba
Rešenje: srušiti zgrade Generalštaba i doseliti Trampovu kulu iz Njujorka
Očigledno je da je spisak značajnih pitanja izuzetno dug. S obzirom na nedavne i tekuće promene u Beogradu, autentična dokumenta možda neće biti dostupna u nekom budućem vremenu (susrećemo se sa tim slučajevima). Stoga se neke činjenice oslanjaju na medijske izvore, što dovodi u pitanje njihovu autentičnost. Da bi se ovo pitanje rešilo, bilo bi korisno uspostaviti sistem za kontinuirano, nezavisno evidentiranje, dokumentovanje i arhiviranje ovih promena, uključujući stavove relevantnih stručnjaka. Bez takve inicijative, identitet grada, urbana istorija i kultura oslanjaće se isključivo na vremenski ograničena sećanja njegovih sadašnjih stanovnika.
Konačno, najavljeno uklanjanje „Kruga dvojke” dovešće da Beograd postane dezorijentisani grad.
Ukidanjem "Kruga dvojke" Beograd postaje dezorijentisani grad
Korišćeni izvori:
- Treći vek u službi građana Beograda. Javni prevoz u Beogradu 1892-2022. Beograd, Gradsko saobraćajno preduzeće Beograd