Rujevac, Ljubovija
Rujevac sam posetio u novembru 2012. godine.
Bio je to jedan od poslednjih sunčanih dana te jeseni. Pravo vreme da se proveri zašto je Rujevac dobio baš to ime. Rujevac se nalazi na oko 13-14km od Ljubovije. Selo je razbijenog tipa i pruža se jugozapadnim obroncima Azbukovice. Kuće su grupisane po zaseocima, podignute su na porodičnim imanjima, pa se delovi Rujevca najčešće nazivaju po prezimenima familija, koje oduvek tu žive. Tako, Rujevac obuhvata: Mitriće, Paniće, Pavloviće, Rakiće, Mejiće, Tomiće, Ajvatovinu i Podrid. Po popisu stanovništva iz 2011. godine, selo Rujevac ima 159 domaćinstava i 522 stanovnika.
Put za Rujevac
Do Rujevca se može stići iz pravca Ljubovije, ili Malog Zvornika. Putuje se regionalnim putem Ljubovija - Mali Zvornik do sela Uzovnica, a zatim se kod crkve Uspenja svete Bogorodice, nastavlja relativno dobrim, lokalnim makadamskim putem na sever, prema Azbukovici. Nemoguće je pogrešiti - sa suprotne strane je Drina, a na tom mestu nema ni mosta, ni skele. Od Uzovnice do Rujevca je oko 5-6km, a tačno rastojanje teško je odrediti, jer zavisi do kog se dela Rujevca ide. Početak puta je na oko 170m, a selo je između 400 i 600m nadmorske visine.
Put za Rujevac prati dolinu Uzovničke reke koja, kako se približavamo Rujevcu, menja ime u Rujevačka reka. Dolina Uzovničke reke malo je šira i plodna, dosta je obrađenih njiva i bašti, pa samim tim ima i kuća. Na drugom kilometru desno je skretanje za Veleš - za Rujevac se nastavlja pravo.
Ukoliko želite da uradite zanimljive fotografije, ili samo da uživate u pogledu na okolna brda, na put je najbolje poći ujutru, između 8 i 10 sati. U to vreme okolna brda svakog dana su u magli, ili izmaglici, koje od njih stvaraju slojevite draperije, kakve se, pretpostavljam, viđaju na Tibetu, Andima i u oblastima kišnih šuma. Istovremeno, padine i brda pored reke dovoljno su osunčani da istaknu sezonske boje okolnih šuma. Uz manja zadržavanja, automobilom se od Ljubovije do Rujevca stiže za manje od pola sata. Uostalom, zašto da se žuri? Nisam probao, ali mislim da se i biciklom može lako i brzo stići.
Naš domaćin u Rujevcu bila je porodica Tomić. Kuća i pomoćne zgrade (ambar, koš, obori) Tomićevih smeštene su u strmom dvorištu. Ispred ulaznih vrata je lipa, ispod lipe su drveni sto i klupe. Iako je već kasna jesen, izuzetno je prijatno da se baš na tom mestu popije prva jutarnja kafa s pogledom na zaseok, koji se nalazi na susednom brdu. Kao i svakog sunčanog jutra, ispod zamagljenih vrhova su osunčane, bele kuće prvih suseda. Sigurno je lepo i njih posetiti. Pa ako imate dovoljno vremena, pođite ka tom zaseoku. Odatle prema sledećem, koji vam se dopadne. Rujevac se tako obilazi, a svaki deo, do koga se dođe, nudi nove poglede i motive za prelepe fotografije. Može se ići peške, biciklom, autom.
Kad ožednite, zaboravite na industrijske boce „čiste, prirodne“ vode, koje se verovatno nalaze u rancu. Skoro svako domaćinstvo u Rujevcu ima svoj izvor. Izvor Tomićevih je ispod vrlo stare lipe, na ulazu u dvorište. Inače, blizu, na drugoj strani Azbukovice su izvori iz kojih se puni jedna često pominjana i mnogo reklamirana marka flaširane vode.
Rudnik Vinogradi - antimon, olovo, cink i još ponešto
Područje planine Azbukovica bilo je još u prošlosti poznato po istraživanjima i eksploataciji ruda. Rudnici su otvarani, kopane su jame i učvršćivana okna. Nakon izvesnog vremena, rudnici su zatvarani, a okna su se obrušavala. Pa tako u krug. Slična je i istorija rudnika Vinogradi u Rujevcu. Ruda je eksploatisana i pre Drugog svetskog rata. Naknadna istraživanja obavljena su u periodu 1960-1970. godine. Utvrđene su dovoljne rezerve antimona (Sb), eksploatacija je započeta 1981. i trajala je desetak godina. Poslednjih godina značajno su povećane svetske cene i potražnja za antimonom, pa je nakon dvadesetak godina rudnik ponovo uređen, osigurana su okna i otpočela je eksploatacija.
Pored antimona, u rudi rudnika Vinogradi nalaze se primese olova (Pb), cinka (Zn), srebra (Ag) i još ponečeg, što ne bih pominjao. Osim rudnika Vinogradi, na 5-6km odatle, u Postenju, u fazi istraživanja i oživljavanja su nekadašnje rudarske jame Lilovac, Nada i Obrenovac.
Zašto posetiti Rujevac
Putovanje do Rujevca, posetu i obilazak Rujevca preporučio bih zbog akvarel i pastelnih boja usputnih predela i sela, savršenih za fotografisanje. Ujutru zbog vrhova brda, koji se naziru u magli, a popodne zbog zelenih i oker boja i slojevitih, sivo-zelenih obrisa okolnih planina. Podnevne sate ostavljam za boravak na klupi s pogledom, u dvorištu Tomićevih, a u blizini pomenutog izvora ispod stare lipe. Ukoliko želite da u Rujevcu provedete više dana, rezervacije smeštaja nisu potrebne.
Zahvaljujem se:
- Opštini Ljubovija, koja je organizovala posetu Rujevcu;
- gospodinu Zoranu Tomiću, na vožnji i gostoprimstvu i
- gospodinu Milutinu Miletu Poliću, rudarskom inženjeru, na priči o rudniku Vinogradi.